Пређи на главни садржај

Velika zavera Ota Oltvanjija


            Oto Oltvanji ima tajnu. Ostaje da se sazna tačno kakvu. Neke od mogućnosti su da je deo velike zavere. Masoni, Komtet 300, neko tajno udruženje koje kroji kapu čovečanstvu. Misterija! Ili je možda prorok, putnik kroz vreme koji zna našu budućnost?! To bi onda već bila magija. Čak, nasuprot tome, možda je samo pojedinac koji je saznao za zaveru ili magijsko delovanje i sada želi da ih raskrinka? Ipak, postoji i malecna mogućnost da je  Oto Oltvanji… Hm, o tome na kraju. Bilo kako bilo, u maniru sopstvenih dela, Oto nam ostavlja mrvice koje treba da pratimo. Deliće slagalice koje treba sklopiti. Pravi detektivski posao. Jer moramo saznati kako je, dovraga, Oltvanji, čak godinama ranije, znao za izbijanje virusa, kućnu izolaciju, karantin, vakcine…
            A teško je ne uvideti vezu. Gostujući, live na instagramu, u aprilskom ciklusu “Oko(m) knjige”, u organizaciji “Kulturne stanice Eđšeg”, Oltvanji je najavio svoje sledeće delo. I, ni manje ni više, ono je inspirisano Pekićevim “Besnilom”. Romanom o epidemiji virusa.  Sad, naivni, neupućeni, oni bez detektivskog duha, reći će: “Pa dobro, bilo stanje čovečanstva određeno virusom ili ne, nema tu ničeg čudnog. “Besnilo” je stavrno dobar roman, zašto ne bi bio inspiracija jednom piscu”?! Da bismo shvatili koliko duboko ide ova zavera moramo prelistati i njegovu zbirku “Priče misterije i magije”, objavljenu – pazite sad- 2017.
Izvor: Oto Oltvanji
            U priči “Teslino nasilje” junak, nakon kućnog karantina (!!!) kaže: “Ulica se za to vreme promenila. Mora da sam nešto predosetio, jer sam nerado napustio kuću kada su me u dispanzeru proglasili zdravim. Plašio sam se šta ću zateći napolju…”  Izgleda da je Oltvanji stvarno nešto predosetio. Ili znao!? Ko se od nas danas ne plaši kako će svet izgledati nakon karantina? Ali šta je to tako strašno što nas može zadesiti? Oltvanji izgleda zna i to, jer u priči “Pank”, o svojim junakinjama kaže sledeće: “Možda će im posle inkubacije biti toliko nepodnošljivo da će… početi da prave nepodnošljivo lošu muziku”. Uz svu autorovu očiglednu ljubav prema hororu, ovako užasan scenario, u kojem pank muzičari nakon epidemije počinju da prave lošu muziku – jednostavno nije moguće izmaštati. Nadajmo se da nije u pravu, te da ćemo i posle epidemije moći da viknemo PUNK’S NOT DEAD!
            Ako vam ovo sve nije dovoljno da poverujete u zakulisne radnje Ota Oltvanjija, ima još. “Možda su pelcovani?” Zbori lik iz priče “Lepše nego ptice”. I stvarno, jedini način da opstane junaku ove priče je da sebi ubrizgava serum. Vakcinacija! Naravno da je potrebna vakcinacija, jer Oltvanjijevi likovi u priči “U tehnikoloru, večno mlad” se “mimoilaze po kući… ponašali kao da ih napada grip, ali umesto da se prepuste bolesti, oni su joj se opirali, te tako nisu bili ni tu ni tamo, ni bolesni ni zdravi.” Asimptomatski slučajevi. Zaraženi, a da toga nisu ni svesni. Čime to mogu biti zaraženi likovi u svim ovim pričama? Možda je Oltvanji sakrio odgovor u priči “Fabulator”: “Ne može im se pobeći. Svuda su. -Ne razumem. Masoni? Mali zeleni? -Čestice. Zle poput virusa… Upravljaju svime, manipulišu fizičkim svetom, menjaju njegovu strukturu… Svuda su oko nas.”  Uviđate li sada izvesne sličnosti, nagoveštaje i znakove?
            Ko zna koliko je još suptilnih delova slagalice upleteno u tkanje Oltvanjijevih narativa. Da biste ih protumačili morate se upustiti u čitanje. Izgleda kao da je sam Oltvanji postao junak nekog od svojih misterioznih dela. Nakon pažljivog čitanja moći će da se utvrdi da li je on zaverenik, član tajnog društva, ili detektiv koji želi da ih raskrinka.
            Ipak, postoji i malecna mogućnost da je Oto Oltvanji jedan stvarno dobar pisac i da vas čitanje njegovih priča lako uvlači u svet misterije i magije.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Banatski popovi

            Teško da neko ne poznaje priču o dva popa, Ćiri i Spiri, njihovim popadijama i ćerkama. Bilo to iz Sremčevog romana, filma ili serije, događaji iz jednog banatskog sela (ni ovde neće biti rečeno iz kog, nije selo ništa krivo) uvek izmamljuju osmeh na lice. Sremčev vokabular, stilistika i umeće pripovedanja su ne samo obezbedili večitost njegovom romanu, nego zbog svoje pogodnosti za adaptaciju, obezbedili samoj priči večnost u različitim umetničkim formama. Dobro poznati likovi svakim sledećim čitanjem/gledanjem postaju još draži i čini se, teško da bi ikad mogli dosaditi. Od pre dve godine možemo da uživamo u još jednoj divnoj adaptaciji – komičnoj operi „Pop Ćira i pop Spira“ u izvedbi Opere Srpskog narodnog pozorišta. Sigurno veliki izazov – otpevati radnju romana, scenski dočarati banatsko selo, ostati veran književnom predlošku, a ipak biti orginalan, preneti vedri duh romana u komad sa muzikom i pevanjem – ansam...

Odraz iz ogledala u koje niko ne gleda. Romaneskni svet Miodraga Majića.

               Romani „Deca zla“ i „Ostrvo pelikana“ Miodraga Majića od svog objavljivanja doživljavaju uspehe i pozitivne kritike. Oba romana bi se mogla svrstati u trilere, krimi-romane, i kao takvi poseduju sve kvalitete i mane svojstvene tom žanru. Majićev izuztno bogat, ali uvek jasan rečnik, veoma lak i čitljiv stil, ali i čvrst i odlučan način vođenja narativa doprinose kako kvalitetu, tako i popularnosti romana. Ipak, uočeno je i da primamljivost ovih romana leži i u umetničkom svetu dela. Svetu koji se ne razlikuje suviše od sveta oko nas. Međutim, svetovi romana Miodraga Majića kriju u sebi jedan element, jednu pukotinu, iz koje zrači ta primamljivost. Ali i nešto mnogo zastrašujuće.             U pogovoru romana „Deca zla“ Gojko Božović, osvrćući se na roman uopšte, govori da roman jednim delom mora biti i „konkretizovana svakodnevnica“, a da Majićeva konkretizacija omogućava...

Verdi u Srpskom narodnom pozorištu

Prošlo je skoro 120 godina od smrti velikog Đuzepea Verdija, a njegova dela su i dalje sastavni deo repertoara širom sveta. Očaravajuće muzičke kompozicije i uvek aktuelni narativi postojano, kroz vreme, dokazuju svu Verdijevu genijalnost. U februarskom repertoaru Srpskog narodnog pozorišta su se našle tri opere ovog velikana. Iako „Travijata“, čije je ovo bilo 159. ivođenje, i „Trubadur“, čije je 36. formiraju „gvozdeni“ repertoar Opere SNP-a, pravi biser u ovom verdijevskom trouglu jeste tek 5. izvođenje „Rigoleta“ u režiji Aleksandra Nikolića, 26. 02. 2020. Moguće je izdvojiti mnoštvo elemenata ove tri opere, u muzičkom i u narativnom aspektu, koji imaju sličnosti i različite niti koje ih vežu. Ipak, možda nadominatniji takav momenat jeste motiv devojke koja se žrtvuje. U „Travijati“ to je Violeta koja se svesno odriče Alfreda, svoje ljubavi. U „Trubaduru“ Leonora ispija otrov u pokušaju da spasi Manrikov život. U „Rigoletu“ Đilda je ta koja umire da bi spasila život voljenog...